Porazno istraživanje HNB-a i Hanfe iz 2016. pokazalo je kako mlađi od 19 godina u Hrvatskoj imaju najnižu financijsku pismenost od svih građana. Kako bi se takve poražavajuće statistike ispravile potrebno je mnogo truda.


Svjetska banka 2010. objavila je kako je financijska pismenost, uz snažnu zaštitu potrošača, potrebna da bi se osigurala dugoročna stabilnost financijskog sustava u bilo kojoj državi. S obzirom da je ranije navedeno istraživanje HNB-a i Hanfe pokazalo kako prosječna ocjena financijske pismenosti u Hrvata iznosi 11,7 bodova od mogućih 21, postavlja se pitanje koliko je naš financijski sustav stabilan ako je većina građana financijski jednostavno nepismena. 

Što je to uopće?

No, počnimo od početka i definicije financijske pismenosti. Iako ne postoji jedinstvena definicija financijske pismenosti, ekonomisti se slažu da je to osnovno znanje koje je ljudima potrebno kako bi uopće preživjeli u modernom društvu. Najjednostavnije rečeno, to je sposobnost korištenja znanja i vještina za učinkovito upravljanje financijama kako bi se postigla životna financijska sigurnost. U zadnjem desetljeću financijska pismenost postala je goruće pitanje većine ekonomskih institucija u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.

O čemu ona ovisi?

Financijska pismenost ovisi o velikom broju faktora. Naravno, obrazovanje je jedan od najbitnijih faktora. Potrošači educirani u financije i ekonomiju općenito bit će financijski pismeniji od onih koji to nisu. Tako je, na primjer, manja vjerojatnost da će netko tko se razumije u kamatne stope postati žrtvom zaduživanja po užasno nepovoljnim uvjetima. Tu u igru ulazi i obrazovni sustav, koji je u Hrvatskoj po ovom pitanju jednostavno loš. I dok mlade učimo zastarjelim znanjima iz nekih predmeta koja nikome neće trebati, neke osnovne financijske pojmove poput vrsta osobnih računa ili osnova poreznog sustava uopće ne spominjemo. Tako i danas imamo odrasle pojedince koji uopće ne znaju koliki dio njihove plaće odlazi na poreze. Ispada, dakle, da ukoliko ne idete u škole ekonomskog smjera, osnovna znanja potrebna za život uopće nećete dobiti.

Drugi bitan razlog su društveni i demografski faktori. Brojna istraživanja pokazala su kako su bogatiji pojedinci, oni koji imaju veće prihode i posjeduju nekretnine, na višem stupnju financijske pismenosti od ostalih. Također, istraživanja pokazuju i kako stariji ljudi imaju mnogo veći stupanj financijske pismenosti od mlađih naraštaja. Zbog podređenog položaja i ovisnosti o muškim članovima obitelji u mnogim društvima, žene isto tako imaju slabija financijska znanja, što se u modernom društvu apsolutno mora promijeniti. 

Zašto je važna?

Kao što smo ranije spomenuli, financijska pismenost je zapravo osnovan preduvjet za financijsku sigurnost u cijelom životu. Financijski pismeni ljudi neće se zaduživati po vrlo nepovoljnim uvjetima niti će postati žrtvama bilo kakvih financijskih prevara. Osim toga, kao što smo na početku spomenuli, financijska tržišta financijski nepismenih naroda mnogo su nestabilnija. Na takvim tržištima potrošači se zadužuju preko svojih mogućnosti, a nisu informirani o svojim obvezama ili opcijama. Financijska tržišta diljem svijeta ubrzano se razvijaju usred globalizacije, pa financijska pismenost postaje sve važnija. 

Kako pomoći?

Prvi bitan korak k financijskoj pismenosti bilo bi uvođenje financijskog obrazovanja u nacionalne škole, kakvo ima Velika Britanija, na primjer. Državna pomoć potrebna je i izvan školskog sustava. U Poljskoj se tako provodio program naziva 'Planirajte svoju budućnost' koji je siromašnijim obiteljima i građanima nudio informiranje i obrazovne pakete o tome kako bolje upravljati novcem i tako poboljšati svoj život. Osim javnog sektora, bitna je i pomoć dionika privatnog sektora, a pogotovo financijskog. 

U svakom slučaju, potreban nam je veliki poticaj kako bismo promijenili stanje u Hrvatskoj. Financijska pismenost mora postati priroritet ne samo odgovornih za obrazovanje, već i svih dionika financijskog sektora u Hrvatskoj. Ukoliko se to ne dogodi, slutimo da su još teži ekonomski trenuci pred nama. Iskreno se nadamo da se to ipak neće dogoditi.

Izvor: 24sata

Nedjelja 9. Prosinac 2018.